Díli, 11 Juñu 2026 –Provedór-Adjuntu ba Boa Governasaun, Rigoberto Monteiro alerta ona katak Timor-Leste presiza ho urjénsia polítika ida “rezilénsia dijitál” hodi proteje sidadaun sira nia direitu umanu online, tanba dadus foun hatudu katak besik metade hosi populasaun agora uza mídia sosiál. Ko’alia iha diskusaun ne’ebé lidera husi foin-sa’e sira ne’ebé organiza husi Foinsa’e Halo Mudança (FHM), Monteiro sita pozisaun ONU no ASEAN nian ne’ebé afirma katak direitu sira ne’ebé goza offline tenke hetan mós protesaun iha espasu dijitál sira. Nia revela katak Timor-Leste iha utilizadór mídia sosiál 687.000 (48,3% hosi populasaun) no utilizadór internet 575.000, ho utilizasaun aumenta 18,4% iha de’it tinan ida nia laran.
Maibé, Monteiro fó avizu katak kreximentu dijitál ne’ebé lalais lori problema sériu sira, inklui informasaun ne’ebé laloos, diskursu ódiu nian, intimidasaun online, no uza internet ne’ebé la saudavel hanesan asesu livre ba sítiu pornográfiku sira. Nia mós nota konxiénsia públika ne’ebé ki’ik kona-ba intelijénsia artifisiál no interasaun sosiál ne’ebé saudavel. Atu hatán ba ameasa sira-ne’e, nia husu ba estadu atu ikusmai avansa Lei Krime Sibernétiku no Lei Protesaun Dadus Pesoál ne’ebé pendente kleur ona, habelar infraestrutura internet to’o iha baze no reforma kurríkulu edukasaun nian hodi inklui literasia dijitál.
Provedór-Adjuntu trasa kapasidade xave haat ba nasaun ida ne’ebé reziliente dijitalmente: antesipa risku sira, responde lalais ba mudansa teknolójiku, tahan hasoru atake sibernétiku sira, no mantein governasaun dijitál ne’ebé forte. Nia mós halo referénsia ba ensíklika Magnifica Humanitas 2026 nian hosi Papa Leão XIV, ne’ebé hatete katak intelijénsia artifisiál tenke respeita nafatin dignidade no direitu ema nian, hodi sai hanesan instrumentu ida hodi tulun ema sira duké troka ka domina sira.
Monteiro konklui katak to’o ona tempu atu Timor-Leste adota reziliénsia dijitál hanesan prioridade nasionál, alerta katak lahó asaun urjente, espasu dijitál hanesan ne’ebé liga sidadaun sira sei kontinua fó sira ba prejuizu grave. “Direitu dijitál maka direitus umanus”, nia hatete, hodi husu ba governu no públiku atu dudu ba reforma legál no edukasionál imediata sira.
This post is also available in: English


