Baucau, 24 agostu 2026 – Provedór ba Direitu Umanu no Justisa (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres “Lamukan”, loke programa formasaun kona-ba Papél FALINTIL-FDTL no Direitus Umanus ba membru Komponente Aéreo FALINTIL-FDTL na’in 25 iha Baucau.
Formasaun loron lima ne’ebé hala’o iha loron 24 to’o 28 agostu ne’e nu’udar parte ida husi PDHJ nia atividade regulár promosaun direitus umanus ne’ebé lidera husi ninia Diresaun Promosaun. Programa ne’e ho objetivu atu hametin komprensaun kona-ba direitus umanus no responsabilidade instituisaun seguransa no defeza nian, inklui F-FDTL, Polísia Nasionál (PNTL), Servisu Prizionál no autoridade komunitária sira, ho foku partikulár ba papél militár nian hodi promove no proteje direitus umanus.
“Ohin, ami iha ne’e iha Komponente Aéreo iha Baucau atu fahe informasaun no, liu-liu, atu ko’alia kona-ba papél forsa armada nian hodi promove direitus umanus,” dehan Provedór Virgílio da Silva Guterres “Lamukan” durante sesaun abertura. Nia nota katak forsa armada sira, polísia no servisu prizionál sira iha nasaun barak maka entre instituisaun sira ne’ebé iha risku ba halo violasaun direitus umanus ne’ebé maka’as, liuliu bainhira militár, seguransa ka operasaun konjunta sira ne’ebé envolve uza forsa esesiva.
Provedor subliña katak formasaun direitus umanus komplementa formasaun profisionál no militár ne’ebé pesoál sira simu durante sira nia kareira. Nia realsa katak enkuantu pesoál militár sira iha devér atu obedese ba orden legál sira, sira mós iha responsabilidade profisionál no morál atu labele hala’o orden sira ne’ebé viola ho klaru direitus umanus ka lei. “Se superiór ida, porezemplu, haruka pesoál sira atu asalta ema ruma ka atu hala’o asaun ida fora hosi orden komandu no enkuadramentu legál ne’ebé estabelese ona, membru sira iha direitu no responsabilidade atu rejeita orden hanesan ne’e,” nia hatete.
Nia mós enkoraja pesoál F-FDTL sira atu prezerva espíritu no valór sira ne’ebé dezenvolve durante períodu rezisténsia FALINTIL nian, hodi hanoin hikas fali prinsípiu katak gerrilleiru sira “hanesan ikan no povu hanesan bee.” Iha kontestu Timor-Leste ne’ebé independente, nia dehan, kna’ar F-FDTL habelar liu defeza nasionál hodi inklui kontribui ba protesaun no moris di’ak povu nian. “Libertasaun povu ne’e signifika respeita povu.Militár eziste atu defende povu, no tanba ne’e tenke promove no proteje mós sira-nia direitu,” nia dehan.
Tuir Provedór, PDHJ nia papél la’ós atu troka ka duplika militár nia formasaun profisionál, maibé atu komplementa hodi fahe koñesimentu no hametin konxiénsia kona-ba obrigasaun direitus umanus. Nia nota katak envolvimentu no formasaun ne’ebé kontinua kontribui ona ba konxiénsia ne’ebé boot liu, enkuantu keixa sira ne’ebé PDHJ simu kona-ba alegasaun violasaun direitus umanus ne’ebé envolve F-FDTL mós tun kompara ho 2023.
Segundu Komandante Komponente Aéreo F-FDTL, Tenente Koronél Salustiano de Vasconcelos, hato’o apresiasaun ba PDHJ nia inisiativa no kompromisu kontinua hodi fó formasaun direitus umanus ba pesoál Komponente Aéreo. Nia hatete katak programa ne’e iha valór liuliu hodi hametin koñesimentu relasiona ho konduta profisionál no asegura katak pesoál militár sira komprende oinsá atu respeita direitus umanus iha sira nia serbisu.
Treinamentu ne’e fó oportunidade ba partisipante sira atu aprofunda sira-nia komprensaun kona-ba prinsípiu direitus umanus no responsabilidade pesoál militár nian. Direitus umanus nu’udar valór universál ne’ebé pertense ba ema hotu-hotu la haree ba orijen ka estatutu, enkuantu respeitu ba direitus umanus nu’udar komponente esensiál ba sosiedade demokrátiku no estadu direitu. Ba F-FDTL, respeitu ba direitus umanus partikularmente importante tanba nia responsabilidade prinsipál inklui defende soberania no independénsia nasionál, mantein seguransa nasionál no kontribui ba protesaun populasaun.
Programa ne’e mós destaka katak profisionalizmu militár habelar liu fali kapasidade operasionál, ekipamentu, dixiplina no prontidaun. Presiza mós integridade, responsabilizasaun no respeitu ba dignidade umanu no direitu fundamentál sira. Pesoál militár sira bele hetan ezijénsia atu foti desizaun sira ne’ebé difisil iha presaun nia okos no iha prazu limitadu ida nia laran; komprensaun forte kona-ba direitus umanus, estadu direitu no obrigasaun legál sira bele ajuda garante katak desizaun sira hanesan ne’e responsavel, profisionál no legál.
Asesóra Seniór Direitus Umanus Unidade Asesoria Direitus Umanus (UADU), Raja Azwa Petra, hateten militár iha responsabilidade importante atu proteje nasaun, mantein seguransa no serbí povu Timor-Leste. “Direitus umanus la sees husi servisu militar. Nudar parte esensial husi servisu militar profisional,” nia hateten.
Nia esplika katak objetivu husi formasaun ne’e la’ós de’it atu estuda padraun internasionál direitus umanus nian hanesan teoria, maibé atu fó oportunidade ba partisipante sira atu ezamina oinsá padraun sira-ne’e bele aplika iha sira-nia responsabilidade profisionál loroloron nian. Nia enkoraja partisipante sira atu husu pergunta, fahe esperiénsia no diskute dezafiu prátika sira, hodi nota katak aplika prinsípiu direitus umanus sira iha situasaun operasionál sira la’ós sempre diretu no tanba ne’e presiza diskusaun nakloke.
Treinamentu ne’e halibur pesoál F-FDTL na’in 25 no hala’o liuhosi kooperasaun entre PDHJ, F-FDTL no Unidade Asesoria Direitus Umanus (UADU), ne’ebé reflete kompromisu hamutuk ida atu hametin koñesimentu direitus umanus, padraun profisionál no responsabilizasaun iha instituisaun defeza Timor-Leste nia laran. Liuhusi kolaborasaun kontinua no hasa’e kapasidade, instituisaun tolu ne’e hakarak kontribui ba forsa defeza profisionál ida ne’ebé proteje soberania nasionál enkuantu tane aas direitus umanus, dignidade umanu no estadu direitu.
This post is also available in: English


