Ave Caicoli, Dili, Timor-Leste

info@pdhj.tl

  • tp
  • en

Tinan 24 Independénsia, Provedór Alerta Abut Portugés “Nafatin Seidauk Kultiva” – Husu Estratéjia Sistemátiku iha Mídia no Uzu Diáriu

Dili, 13 maiu 2026 – Provedór Direitus Umanus no Justisa Timor-Leste, Virgílio da Silva Guterres, partisipa nu’udar oradór iha Konferénsia Abertura ba semináriu “Husi Planeamentu ba Aula: Prátika sira iha Ensinu Lian Portugés,” ne’ebé hala’o iha loron 11 fulan-maiu iha Fakuldade Ekonomia no Jestaun husi Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL). Ko’alia ho tema “Portugés hanesan Lian Ensinu no Siénsia nian iha Espasu Luzófonu”, Guterres oferese reflesaun krítiku ida kona-ba dezafiu sira hasoru reintrodusaun portugés nian iha nasaun, alerta katak, maski iha tinan 24 restaurasaun independénsia nian, lian nia abut sei frajil iha setór prinsipál sira moris nasionál nian. Durante nia intervensaun, nia afirma katak “lian portugés hanesan klamar Timor-Leste nian hamutuk ho lian tétum”, reforsa knaar komplementár no esensiál ne’ebé hanesan hosi lian rua ne’e iha identidade nasaun nian.

Hanoin hikas periódu okupasaun Indonézia nian, Provedór nota katak ensinu portugés la’ós livre no limita ba instituisaun uitoan de’it, hanesan Externato de São José iha Balide, ne’ebé ikusmai taka hafoin masakre Santa Cruz, no Semináriu Nossa Senhora do Rosário de Fátima, ne’ebé kontinua hanorin portugés maski durante períodu ne’ebá. “Hafoin saída hosi Indonézia, portugés introdús fali iha Timor-Leste. Idade hosi ita nia restaurasaun independénsia iha tempu badak sei hanesan ho idade hosi okupasaun indonéziu, maibé ita bele afirma katak abut hosi portugés seidauk ‘kultivadu’ ho klean iha setór oioin hosi ita nia moris, inklui iha ita nia instituisaun edukativu nia laran”, nia afirma. Provedór subliña liután katak atu lian ida bele habelar, disponibilidade mak xave – tenke prezente iha notísia, multimédia, literatura, no kanál komunikasaun loroloron nian. Nia hatudu katak espansaun lian nian mós depende ba nesesidade: dala hira maka lia-na’in sira presiza uza ida-ne’e iha sira nia moris loroloron. “Tanba ne’e, aprosimasaun sistemátiku ida importante tebes iha kazu ne’e”, nia subliña hodi husu polítika deliberadu no estruturadu sira hodi garanti katak portugés hetan relevánsia prátika hamutuk ho nia valór simbóliku.

Ba Timor-Leste, Provedór subliña, hili lian portugés nu’udar lian ko-ofisiál nu’udar afirmasaun ba identidade nasionál. Nu’udar nasaun úniku ne’ebé ko’alia lian portugés iha Ázia, portugés marka diferensa nasaun nian hosi nia viziñu sira. Nia fó hanoin katak lian ne’e uza hanesan lian rezisténsia nian hasoru okupasaun estranjeiru no sai nafatin sentrál ba istória no kultura nasaun nian. Aleinde nia knaar simbóliku, portugés sai fundamentál iha ensinu báziku no sekundáriu, hakerek lei no dokumentu ofisiál sira, no kooperasaun internasionál iha CPLP nia laran no organizasaun sira seluk hanesan ONU, Uniaun Afrikana, no ASEAN. Maski nune’e, nia nota katak tétum no lian lokál sira seluk domina nafatin iha moris loron-loron nian, no tenke hanorin portugés hanesan lian daruak ka la’ós lian-inan, ezije metodolojia sira ne’ebé respeita no uza lian nasionál sira hanesan instrumentu hodi apoia aprendizajen. Nia repete katak lahó investimentu sistemátiku iha mídia, rekursu edukasionál sira, no kontestu auténtiku sira ba utilizasaun, lian sei difisil atu hetan abut la haree ba nia estatutu ofisiál.

Provedór mós ko’alia kona-ba dezafiu luan liu ne’ebé hasoru portugés nu’udar lian siénsia nian iha ámbitu espasu luzófonu nian, hodi nota hegemonia inglés nian iha publikasaun sira ho impaktu aas, fragmentasaun polítika sientífika sira entre país sira CPLP nian, no falta terminolojia unifikada. Nia defende katak adota portugés hanesan lian siénsia nian labele iha objetivu atu kompete ho inglés maibé atu garante produsaun koñesimentu nian, salvaguarda diversidade pensamentu nian, no afirma valór patrimóniu sientífiku luzófonu nian. “Prezensa portugés nian halibur kontinente haat – Europa, Áfrika, Amérika, no Ázia – maibé lahó esforsu maka’as ba kolaborasaun kle’an, prezensa multikulturál ne’e bele la hamosu rezultadu ne’ebé ita hein ba portugés iha kampu sientífiku”, nia konklui. Semináriu ne’ebé organiza hosi Sentru Lian Portugés UNTL nian nu’udar parte hosi selebrasaun Loron Mundiál Lian Portugés nian, halibur profesór sira, investigadór sira, no ema sira ne’ebé halo polítika hodi ko’alia kona-ba prátika pedagójika sira no polítika lingua nian ne’ebé efikás iha Timor-Leste ne’ebé iha lian oioin, ho rekoñesimentu ne’ebé fahe katak aprosimasaun ida ne’ebé sistemátiku, ho rekursu di’ak, esensiál atu lian ne’e bele buras duni.

This post is also available in: English

Notisia seluk

PDHJ ho PNTL Reforsa Kooperasaun hodi Avansa Direitus Umanus iha Timor-Leste

Díli, 27 abril 2026- Provedor ba Direitus Umanus no Justisa (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres “Lamukan”, akompaña husi Provedóra-Adjunta ba Direitus Umanus, Maria Marilia...

SEANF Konvoka Enkontru Grupu Traballu Tékniku Dahuluk iha Kuala Lumpur, Foka ba DDH, Negósiu, no Justisa Klimátika

KUALA LUMPUR, 21–23 Abril 2026 – Fórum Nasionál Direitus Umanus Sudeste Aziátiku (SEANF) realiza nia Enkontru Grupu Traballu Tékniku (TWG) dahuluk iha tinan 2026...

Provedór Timor-Leste Fahe Lisaun Husi Luta Iha Painel “Defende Defensor Sira”

Kuala Lumpur, 22 abril 2026 – Provedór Direitus Umanus no Justisa Timor-Leste (PDHJ), Virgílio da Silva Guterres “Lamukan”, hato’o intervensaun pesoál ida ne’ebé forte...

Hametin Integridade iha Funsaun Públika: Instituisaun Kuadrilaterál Realiza Treinamentu Governasaun Di’ak no Anti-Korrupsaun ba Dirijente MCI

Díli, 15 abril 2026 – Ekipa Kuadrilaterál ne’ebé kompostu hosi Provedoria dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ), Comissão Anti-Corrupção (CAC), Comissão da Função Pública...