Ermera, 18 juñu 2025 — Provedór Direitus Umanus no Justisa, Virgílio da Silva Guterres “Lamukan”, subliña katak promosaun diversidade no inkluzaun—partikularmente iha relasaun ho direitu sira hosi indivíduu LGBTQI+ no ema ho defisiénsia sira ténke hakat liu retórika no reflete iha públiku, polítika no atitude sosiedade Timor-Leste nian.
Ko’alia durante workshop direitus umanus ida foin lalais ne’e iha Gleno, ne’ebé organiza husi organizasaun sosiedade sivíl no hetan apoiu husi Uniaun Europeia, Provedór bolu atensaun ba diskriminasaun ne’ebé la’o daudaun hasoru husi komunidade LGBTQI+ iha área rurál sira. Nia husu ba autoridade sira, instituisaun sira, no komunidade sira atu garante respeitu, protesaun, no asesu hanesan ba servisu sira ba sidadaun hotu-hotu, la haree ba identidade ka estatútu.
“Nu’udar Provedoria ba Direitus Umanus no Justisa, ha’u haksolok atu fahe ideia kona-ba tópiku krusiál rua—diversidade no inkluzaun,” dehan Sr. Guterres. “Ami nia papel iha PDHJ atu defende direitus umanus ba ema hotu, liu-liu ba sira ne’ebé dala barak ema la rona sira nia lian.”
Nia observa katak enkuantu linguajen diversidade no inkluzaun nian uza beibeik iha diskursu polítiku no kampaña sira sosiedade sivíl nian, ninia signifikadu loloos dala barak ema la komprende ka ignora iha prátika.
“Dala barak, bainhira diskute kona-ba tópiku LGBTQI+, ema balun reaje ho deskonfortu, burla, ou rejeisaun,”nia nota. “Maibé membru sira hosi komunidade ida-ne’e halo parte iha ita-nia sosiedade, no sira nia direitu ténke hetan respeitu hanesan ema seluk nian.”
Guterres fó benvindu ba partisipante sira hosi setór oioin no enkoraja diskusaun nakloke. “Ida-ne’e hanesan espasu ida ne’ebé iha valór atu troka ideia, klarifika dúvida sira, no ko’alia kona-ba dezafiu sira. Ha’u enkoraja liuliu membru sira husi komunidade LGBTQI+ atu uza oportunidade ida-ne’e hodi espresa preokupasaun ka obstákulu ruma ne’ebé sira hasoru.”
Nia reafirma katak PDHJ, iha ámbitu mandatu konstitusionál, kontinua halo advokasia ba direitu grupu minoria no vulnerável inklui feto, labarik, ema ho defisiénsia, no indivídu LGBTQI+—liuhusi kolaborasaun ho autoridade munisipál sira, organizasaun sosiedade sivíl, no parseiru internasionál sira.
“Inkluzaun signifika direitu ba rekoñesimentu, asesu ba edukasaun no kuidadu saúde, asesu ba justisa, no respeitu—bele iha família, iha komunidade, ka iha sosiedade tomak,” Provedór hatete.
Nia hatutan, dala barak PDHJ buka atu hola parte iha formasaun lokál ka diskusaun sira relasiona ho jéneru no grupu vulneravel sira hodi kontribui haroman no promove komprensaun. “Diskriminasaun dalaruma mosu tanba de’it ema tuir ema seluk nia hanoin ka atua tanba ignoránsia.Tanba ne’e mak edukasaun no envolvimentu públiku esensiál,”nia afirma.
Guterres mós realsa katak PDHJ simu ona keixa no hala’o ona observasaun ne’ebé indika katak membru komunidade LGBTQI+ iha área rurál hanesan Ermera hasoru beibeik violasaun direitu no diskriminasaun. “Tanba servisu apoiu no esforsu advokasia barak mak konsentra iha Dili, povu iha munisípiu seluk dala barak sofre iha silénsiu no lahatene atu fila ba ne’ebe,” nia esplika.
Workshop ne’e organiza hamutuk husi Plan International Timor-Leste (PITL) no ONG ko-aplikante sira: Asosiasaun ba Matan-delek Timor-Leste (AHMDTL) no Arcoiris Timor-Leste (ATL), ho apoiu husi Uniaun Europeia (UE). Eventu ne’e halibur partisipante husi autoridade lokál, grupu estudante, ema ho defisiénsia, no membru komunidade LGBTQI+ husi munisípiu Dili, Ainaro, no Ermera.
This post is also available in: English