Díli, 11 marsu 2026 – Provedór Direitus Umanus no Justisa, Virgílio da Silva Guterres “Lamukan”, partisipa nu’udar oradór prinsipál iha diálogu ida entre Governu no sosiedade sivíl kona-ba polítika rai iha Timor-Leste. Eventu ne’ebé organiza hosi Rede ba Rai iha Otél Timor halibur reprezentante governu, sosiedade sivíl, autoridade lokál sira membru komunidade sira hodi diskute dezafiu sira relasiona ho jestaun rai no planeamentu urbanu. Durante diálogu, Provedór fahe ninia perspetiva kona-ba despeju forsadu hosi pontu-de-vista direitus umanus, hodi destaka nesesidade ba polítika sira ne’ebé halo balansu ba objetivu dezenvolvimentu nian ho protesaun ba direitu sidadaun sira-nian.
Iha ninia observasaun, Provedór subliña katak planeamentu urbanu iha Díli tenke konsidera dezenvolvimentu istóriku sidade nian no realidade kreximentu populasaun ne’ebé dudu hosi migrasaun hosi munisípiu sira seluk ne’ebé buka oportunidade ekonómika no edukasionál. “Bainhira diskute kona-ba planeamentu urbanu iha Díli, uluknanain ita tenke rekoñese katak sidade ne’e harii iha períodu koloniál portugés no depois sai hanesan kapitál ne’ebé ema barak konsentra hodi asesu ba oportunidade ekonómika no edukasionál,” nia dehan. Nia salienta katak inisiativa planeamentu urbanu tenke hetan orientasaun hosi planu mestre ne’ebé klaru, partisipasaun públiku ne’ebé signifikativu, no respeitu ba garantia konstitusionál sira ne’ebé relasiona ho espropriasaun no kompensasaun ne’ebé justu. Tuir nia, “laiha ema ida maka kontra dezenvolvimentu ka organizasaun sidade nian, maibé prosesu tenke bazeia ba planu ne’ebé klaru no konsulta adekuadu ho komunidade.” Nia nota liután katak despeju forsadu sira lahó planeamentu loloos, medida sira ba deslokasaun, ka kompensasaun bele konstitui violasaun direitus umanus ne’ebé grave.
Provedór mós subliña importánsia hosi transparénsia no responsabilidade sosiál iha polítika sira dezenvolvimentu urbanu nian. Nia salienta katak auzénsia hosi planu mestre urbanu ida ne’ebé komprensivu kontribui ona ba prátika sira despeju ad hoc nian ne’ebé impoin kustu sosiál sira ne’ebé signifikativu ba komunidade sira ne’ebé afetadu. “Se Estadu iha intensaun atu reorganiza área urbana sira, nia tenke aprezenta uluk planu ida ne’ebé klaru no asegura katak komunidade sira hetan oportunidade atu komprende, partisipa, no halo advokasia ba sira nia direitu sira,” nia afirma. Provedor reitera katak kualker despeju ka espropriasaun tenke tuir prinsípiu konstitusionál sira, inklui obrigasaun atu fó kompensasaun ne’ebé justu no medida adekuada atu proteje família sira ne’ebé afetadu.
Diálogu ne’e ofisialmente loke husi Vise Primeiru Ministru, Mariano Assanami Sabino Lopes, no fornese plataforma ida ba diskusaun konstrutivu entre ofisiál governu, organizasaun sosiedade sivíl, no reprezentante komunidade sira kona-ba hadi’a governasaun rai no promove dezenvolvimentu urbanu sustentável iha Timor-Leste.
This post is also available in: English


