Ave Caicoli, Dili, Timor-Leste

info@pdhj.tl

  • tp
  • en

Provedór Apela Atu Hakonu Direitu Sosio-Ekonómiku iha Loron Internasionál Direitus Umanus

Dili, 10 Dezembru 204 – Iha Loron Internasionál Direitus Umanus ba dala 76, Provedór Direitus Umanus no Justisa Timor-Leste, Virgílio da Silva Guterres ‘Lamukan’, husu ba entidade públika sira, liu-liu Governu, atu rezolve ho urjénsia dezafiu sosio-ekonómiku ne’ebé sidadaun sira hasoru. Ko’alia iha eventu ida iha Suai Room, Timor Plaza, Guterres subliña kontraste maka’as entre Timor-Leste nia realizasaun louvável iha direitu polítiku no sivíl no violasaun persistente ba direitu ekonómiku, sosiál, no kulturál.

“Timor-Leste bele orgullu ho nia direitu polítiku no demokrátiku, nune’e mós ho nia kompromisu ba liberdade espresaun, ne’ebé klasifika entre sira ne’ebé aas liu iha Sudeste Aziátiku. Maibé, realizasaun sira-ne’e labele taka realidade katak ita-nia povu barak maka kontinua sofre tanba nesesidade sosio-ekonómiku sira ne’ebé seidauk hetan,” Guterres afirma.

Provedór refere kona-ba dadus pobreza no stunting, hodi nota katak 41.8% hosi populasaun moris iha pobreza nia laran, no 46.7% hosi labarik sira ho tinan lima mai kraik maka stunting tanba malnutrisaun. Nia hato’o preokupasaun sériu sira kona-ba implikasaun sira hosi stunting, hodi subliña ninia impaktu ba nasaun nia futuru. Labarik sira ne’ebé malnutridu hasoru dezafiu signifikativu iha saúde, edukasaun, no sira-nia abilidade atu kontribui ba dezenvolvimentu nasionál, ne’ebé hamosu ameasa ba tempu naruk ba progresu nasaun nian.

Guterres mós levanta kestaun sira ne’ebé realsioana ho kazu sira despeju nian iha Dili no Baucau, ne’ebé halo família sira balun sai dezlokadu no laiha reasentamentu adekuadu. Adisionalmente, desizaun governu nian atu la renova kontratu sira ba profesór temporáriu sira perturba ona prosesu aprendizajen iha eskola sira, enkuantu falta rekursu no falta ai-moruk sira kontinua afeta setór saúde, hodi viola liután direitu sosioekonómiku sidadaun sira-nian.

Maski iha dezafiu sira-ne’e, Provedór rekoñese Timor-Leste nia fundasaun demokrátika ne’ebé metin no subliña importánsia atu halo balansu entre direitu polítiku sira ho prioridade sosio-ekonómiku sira. “Enkuantu ita-nia progresu iha liberdade sivíl sira maka louvavel, ita tenke asegura katak ida-ne’e koresponde ho esforsu sira hodi kumpre nesesidade báziku sira ita-nia povu nian, partikularmente sira ne’ebé vulnerável liu,” nia hatutan.

Eventu ne’ebé organiza ho kolaborasaun ho USAID ne’e hetan partisipasaun husi funsionáriu superiór sira, inklui Provedóra-Adjunta, diretór sira, pesoál PDHJ, Prezidente Komisaun Funsaun Públika, Komisáriu Anti Korrupsaun, Inspetór Jerál Estadu, no konvidadu distintu sira seluk.

Enkuantu mundu selebra aniversáriu ba dala 76 Deklarasaun Universál Direitus Umanus nian, Timor-Leste hanoin fali kona-ba ninia kompromisu atu tane aas direitus umanus hotu-hotu—halo balansu ba ninia realizasaun notável sira iha liberdade polítika sira ho nesesidade sosio-ekonómiku urjente ninia populasaun nian.

This post is also available in: English

Notisia seluk

PDHJ Partisipa Enkontru Grupu Traballu Tékniku SEANF iha Jakarta

Jakarta, Indonézia, 23–24 abril 2025 - Provedoria dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ) hamutuk ho reprezentante sira husi Sudeste Aziátiku partisipa iha Enkontru Grupu...

PDHJ no Komnas HAM Avansa Koperasaun Direitus Umanus Transfronteirisu

Jakarta, 24 Abril 2025 – Provedoria dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ) no Komisaun Nasionál Direitus Umanus Indonézia nian (Komnas HAM) foti pasu konkretu...

PDHJ no Provedoria Indonézia Esplora Futuru Kooperasaun kona-ba Boa Governasaun no Monitorizasaun Fronteira

Jakarta, 24 abril 2025 – Provedoria dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ), ne’ebé reprezenta husi nia Xefe Gabinete, Áureo José António Savio, hasoru malu...

Provedór-Adjuntu Destaka Papél Governasaun Di’ak iha Prestasaun Servisu Públiku ho Kualidade

Díli, 14 abril 2025 – Provedór-Adjuntu ba Boa Governasaun, Rigoberto Monteiro, hato’o aprezentasaun iha enkontru regulár inspetór no auditór sira ne’ebé hala’o iha Salaun...
Skip to content