Dili, 26 maiu 2025 – Provedoria dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ) selebra nia aniversáriu ba dala 21 ho serimónia ne’ebé hala’o iha nia edifisiu sentrál iha Caicoli, iha ne’ebé Provedór Direitus Umanus no Justisa, Virgílio da Silva Guterres Lamukan, hato’o mensájen forte kona-ba direitus umanus no governasaun iha Timor-Leste.
Hamutuk ho lideransa superiór no funsionáriu sira hosi eskritóriu nasionál no delegasaun teritoriál, Provedór uza okaziaun ne’e hodi aprezenta rezultadu institusionál xave sira, inklui Relatóriu Atividade 2024 no relatóriu monitorizasaun temátiku oioin. Hirak-ne’e inklui deskoberta sira kona-ba dezempeñu sistema saúde nian, partikularmente falta ai-moruk esensiál sira, fasilidade maternidade ne’ebé la adekuadu, no rekursu umanu ne’ebé limitadu iha ospitál referál, sentru saúde, no postu saúde sira iha munisípiu 12, Ataúro, no RAEOA.
PDHJ mós fó sai relatóriu ida kona-ba monitorizasaun sela detensaun polísia nian, ne’ebé destaka preokupasaun kontinua kona-ba infraestrutura no kondisaun ne’ebé la di’ak iha postu polísia munisipál no postu detensaun sira. Relatóriu monitorizasaun seluk kobre situasaun iha Uma Mahon no sentru protesaun sosiál sira, revela lakuna sira iha servisu báziku sira. Aleinde ne’e, instituisaun ne’e hato’o relatóriu investigasaun finál hamutuk 32, ne’ebé barak mak envolve violasaun grave husi ofisiál públiku sira.
Iha ninia diskursu, Provedór salienta katak violasaun ne’ebé akontese beibeik no todan liu iha tinan 2024 ne’e komete hosi membru Polísia Nasionál (PNTL) no profesór sira. Nia fó ezemplu sira kona-ba brutalidade polísia nian, inklui kazu atuasaun Ofisiál Polísia Tranzitu iha Manufahi ne’ebé obriga joven ida see nia tilun ba kenal poot motor ni’an, ne’ebé halo joven ne’e tilun infeksaun. “Kastigu hanesan ne’e la tuir lei, ne’e degradante no violasaun klaru ba direitus humanus,” dehan Guterres.
Provedór mós hato’o alarme kona-ba desizaun Ministériu Saúde nian ne’ebé la renova kontratu ba traballadór saúde kuaze 2000, ne’ebé fó impaktu direta ba prestasaun servisu, liu-liu iha área remotas. Monitorizasaun PDHJ hetan katak postu saúde balun la konsege funsiona ho di’ak tanba menus pesoál, ai-moruk, no ekipamentu esensiál.
Iha sistema prizionál, instituisaun ne’e observa katak detidu balu nafatin laiha asesu ba asisténsia legál no kuidadu saúde ne’ebé loos. Iha Prizaun Suai, prizioneiru sira lahó sasán ijiene nian, inklui sabaun no pastadente, durante fulan rua resin, enkuantu transportasaun ai-han ba prizaun sira atraza tanba limitasaun lojístika. Maski PDHJ la hetan evidénsia kona-ba tortura iha sela detensaun nia laran, nia relata katak abuzu dalabarak akontese durante kapturasaun, partikularmente durante uza aljema ka forsa ne’ebé demaziadu.
Guterres rekoñese katak falta balun liga ba limitasaun rekursu no dezafiu aprovizionamentu ne’ebé PNTL hasoru. Maski nune’e, nia husu ba Ministériu Interiór no Komandu Jerál PNTL atu foti pasu konkretu hodi hadi’a kondisaun iha fatin detensaun sira no garante kumprimentu ba padraun direitus umanus.
Dekobrimentu no rekomendasaun hotu-hotu sei submete formalmente ba Parlamentu Nasionál, Primeiru-Ministru, no instituisaun xave sira, inklui Gabinete Prokuradór-Jerál, Ministériu Justisa, Saúde, Edukasaun, no Administrasaun Estatál, no mós Komisaun Anti Korupsaun (CAC), Komandu Jerál PNTL, no Autoridade RAEOA.
“Aniversáriu ida-ne’e la’os selebrasaun de’it” dehan Guterres. “Ida ne’e hanesan lembransa ida kona-ba ita-nia devér atu proteje dignidade, ezije responsabilizasaun, no hametin fundasaun justisa nian iha Timor-Leste.”
This post is also available in: English