Ave Caicoli, Dili, Timor-Leste

info@pdhj.tl

  • tp

estadu emerjensia bele fó impaktu ida negativu kona-ba direitos balun.

Data, 14-03- 2007

Medidas barak rekomenda ona atu nune’e bele hakotu laloran violensia ne’ebé mak ita-nia nasaun hasoru. Nune’e mós iha loron 4 no loron 5 fulan Marsu 2007 Prezidente da Republika Timor-Leste Xanana Gusmão hato’o ona deklarasaun kona-ba “Estadu emerjensia”.
Bazeia ba deklarasaun kona-ba “estadu emergensia” Provedória dos Direitos Humanos e Justiça tuir artigo 27 konstituisaun RDTL katak Provedór nu’udar Instituisaun Estadu nian ne’ebé indepedente hato’o ona nia prekupasaun liu husi karta ida ne’ebé hato’o ona ba Prezidente da Republika no fó kopia ba Primeiru Ministru Dr. Jose Ramos Horta no Prezidente Parlamentu Nasionál Fransisco Guterres.
Liu husi karta ne’e Provedór hato’o katak deklarasaun kona-ba estadu emerjensia kuandu aplika duni bele fó impaktu ida ne’ebé negativu kona-ba direitos balun hanesan limitasaun ba ema-nia movimentu, probisaun ba programa publikasaun radiu no televizaun, sorumutu organizasaun ou partidus politikus, união no asosiasaun profesionais sira nian. Tanba tuir realidade instituisaun hotu-hotu estadu nian sei funsiona nafatin no ita-nia soberania fronteira laiha mundansa.
Bazeia ba Konstituisaun RDTL artigo 85 pontu b (hala’o kompétensia kona-ba knaar Komadante Supremu Forcas Armadas nia. G deklara estadu serku nian ka estadu emerjénsia tuir Parlamentu Nasionál haruka, wainhira rona tiha ona konsellu Estadu, Governu no Konsellu Superiór Defeza no siguransa nian. No h Deklara funu ka halo dame, tuir proposta governu nian, wainhira rona tiha ona Konseliu Estadu, Governu no Konsellu Superór Defeza no Seguransa nian, tuir Parlamento Nasionál haruka. Deklarasaun kona-ba estadu emerjénsia so bele halo wainhira iha kazu hanesan nasaun agora ou iha tempu badak hetan amiasa agresaun husi militar estranjeiru ou iha kazu hanesan barullu ida seriu ou barullu ne’ebé seriu iha ordem konstitusional demokratika ida. Skenariu hirak ne’e la iha ida mak define problemas ne’ebé agora daudaun Timor-Leste hasoru.
“La duvida katak iha duni kestaun politika no sosiais balun ne’ebé mak seriu presiza rejolve, maibé buat hirak ne’e tenke liga liu husi dialogu politika no kontinua hala’o demokrasia iha elisaun jeral ida ne’ebé mak livre no justu iha fulan abril 2007 hateten Dr. Silverio Pinto Baptsita, Provedór Interinu no Adjunto Provedór ba area diretos humanos”.
Liu tan Provedór Interino Silverio sublina katak presiza liu mak hadía dezempeñu servisu polisia (UNPOL no PNTL) nian ne’ebé tenke profesional, iha responsablidade no dedikasaun hodi asegura ita hotu nia seguransa.
Presiza informasaun kontaktu
Lady ximenes
Informasaun & Relasaun Públika
No telp 333 1071 ou no telemovel 726 1843

Notisia seluk

Provedór Defende Reparasaun Abranjente ba Vítima sira husi Violasaun Direitus Umanus iha Pasadu

Dili, 5 marsu 2026 – Provedór Direitus Umanus no Justisa, Virgílio da Silva Guterres “Lamukan”, partisipa nu’udar oradór iha Konferénsia Nasionál kona-ba Esbosu Polítika...

Mensájen husi Provedór Direitus Umanus no Justisa Iha Okaziaun Komemorasaun Loron Nasionál Veteranu Sira Ni’an 3 Marsu 2026

Saudasoens ba Veteranus no Maluk sira hotu, Iha loron 3 fulan marsu, ita selebra Loron Nasionál Veteranu sira nian. Ha’u nia hakru’uk boot ba sira...

PDHJ Submete Rekomendasaun Ofisial ba Parlamentu hodi Ratifika OPCAT

Díli, 27 fevereiru 2026- Provedoria dos Direitos Humanos e Justiça (PDHJ) formalmente aprezenta ona rekomendasaun ida ba Parlamentu Nasionál hodi insiste ratifikasaun ba Protokolu...

PDHJ ho ONU Konklui Treinamentu Direitus Umanus ba Polisia Militar F-FDTL

Díli, 27 fevereiru 2026 –Membru Polísia Militár Falitil-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) sira kompleta ona programa treinamentu espesializadu durante loron lima ne’ebé ho objetivu atu...