Dili, 26 setembru 2025 – Provedóra-Adjunta Direitus Umanus, Maria Marilia da Costa, partisipa iha Konferénsia Anuál Nasionál kona-ba Direitu Ema ho Defisiénsia no Dezenvolvimentu Inkluzivu iha Timor-Leste, ne’ebé organiza husi CBRNTL ho apoiu husi UN Women, UNICEF, no Unidade Asesoria Direitus Umanus Nasoins Unidas nian.
Iha nia diskursu, Marilia hato’o nia agradesimentu ba oportunidade atu hamutuk iha enkontru importante ida ne’e no fahe informasaun kona-ba mandatu no inisiativa Provedoria Direitus Umanus no Justisa (PDHJ) nian hodi promove direitu ema ho defisiénsia no avansa dezenvolvimentu inkluzivu iha Timor-Leste.
Nia fó hanoin katak Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste garante igualdade iha lei nia oin (Artigu 16) no bandu diskriminasaun bazeia ba rasa, jéneru, lian, estatutu sosiál ka ekonómiku, fiar polítiku ka ideolójiku, relijiaun, edukasaun, ka kondisaun fíziku no mentál. Liután, Artigu 21 afirma katak ema ho defisiénsia sira iha direitu no devér hanesan ho sidadaun sira seluk hotu, ho Estadu iha mandatu atu fó protesaun espesiál bainhira de’it presiza.
Timor-Leste mós ratifika ona Konvensaun kona-ba Direitu ba Ema ho Defisiénsia (CRPD) no foti ona medida sira atu rezolve dezafiu prinsipál balun ne’ebé ema ho defisiénsia sira hasoru, inklui iha asesu ba edukasaun, saúde, no partisipasaun iha servisu públiku sira. Maibé, Provedóra-Adjunta nota katak maski iha ezisténsia lei no polítika sira, barreira no diskriminasaun persiste iha sosiedade no mós iha família nia laran.
Nu’udar Instituisaun Nasionál Direitus Umanus, PDHJ iha mandatu espesífiku atu promove no proteje direitus umanus, ho papél signifikativu hodi salvaguarda direitu grupu vulneravel sira-nian, inklui ema ho defisiénsia sira. Tuir ninia estatutu (Artigu 8), PDHJ iha kbiit atu simu no prosesa keixa sira, halo monitorizasaun no investigasaun, no fornese rekomendasaun no advokasia hodi garante katak ema ho defisinsia sira goza sira-nia direitu.
Nia destaka PDHJ nia asaun konkretu sira, hanesan:
• Simu no prosesa keixa sira relasiona ho violasaun direitu defisiénsia nian.
• Halo monitorizasaun no fó sai rekomendasaun, inklui ba Institutu Nasionál Seguransa Sosiál (INSS), hodi garante asesu ba subsídiu governu nian. Tuir PDHJ nia intervensaun sira iha Covalima no Atauro iha 2023, ema ho defisiénsia balun maka agora hahú simu ona subsídiu estadu nian.
• Halo avaliasaun ba implementasaun Planu Asaun Nasionál kona-ba Inkluzaun no Promosaun Direitu Ema ho Defisiénsia sira-nian, iha koordenasaun ho ministériu xave sira, ho deskobrimentu sira ne’ebé sei valida no fahe ho públiku iha tempu badak.
Marilia mós rekoñese esforsu husi Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI) iha alokasaun orsamentu no koordenasaun asisténsia, no Ministériu Obras Públikas ba avansu medida asesibilidade liuhosi reabilitasaun ba edifísiu públiku sira hodi garante asesu universál.
“Governu iha devér legál atu respeita, proteje, no kumpre direitus umanus sidadaun hotu-hotu nian, inklui ema ho defisiénsia sira,” nia subliña.
Atu taka, nia husu ba kolaborasaun boot liu entre instituisaun governu nian, sosiedade sivíl, no setór privadu atu hametin programa inkluzivu sira iha nasaun tomak.
“Mai ita servisu hamutuk hodi respeita, proteje, no hakonu direitus umanus ema ho defisiénsia sira iha Timor-Leste,” nia konklui.
This post is also available in: English